Šta treba znati o prvoj debati za američkog predsjednika?

​Britanski autor pakistanskog porjekla, Ziaudin Sardar, drži da mi trenutno živimo u post-normalnim vremenima kada skoro ništa nije više kako je bilo. Sve što je vezano za predstojeće predsjedničke izbore u SAD potvrđuje tu njegovu tvrdnju. Od starosne dobi kandidata, pa preko činjenice da je jedan od njih nedavno osuđen za kriminalna djela, sve do samog rasporeda predsjedničkih debata nam dodatno dokazuje da je post-normalno sada postalo normalno. Iako predsjedničke debate same po sebi ne presuđuju izbore, one stvaraju momente na koje se kandidati i komentatori često pozivaju kako bi potvrdili svoju kandidaturu, odnosno osporili svoga protivnika. Predstojeća debata, 27. juna 2024. (ili u rano jutro 28. juna 2024. po centralnoevropskom vremenu), će nam dati dobre pokazatelje daljnjeg odvijanja kampanja dvojice kandidata iz dominantnih političkih stranaka, Demokrata i Republikanaca. Iako manje izgledno, debata ima potencijal da promijeni i sam proces odlučivanja unutar dvije glavne stranke po pitanju nominacije njihovog kandidata.

​Bijela Kuća kao starački dom
 
Da počnemo od očiglednog. Nakon četiri godine, imamo ista dva kandidata ispred Demokrata i Republikanaca. Predsjednik Biden je već zakoračio u 82. godinu života dok je Trump u 79-oj. To znači da ukoliko Biden pobijedi i doživi kraj svog drugog mandata imao bi 87 godina što bi ga činilo ubjedljivo najstarijim američkim predsjednikom u istoriji (što on već trenutno i jeste). Isto bi se desilo i u slučaju Trumpove pobjede jer bi bio godinu stariji na kraju mandata od Bidena na kraju trenutnog.
 
Kako se desilo da dvije stranke imaju kandidate u poodmakloj životnoj dobi? Postoji puno faktora. Što se tiče Demokrata, njihova partija je živjela pod dominacijom Clintonovih sve do poraza Hillary Clinton 2016. Nakon toga, Obamini kadrovi dobivaju na snazi a najstariji među njima, po poziciji i životnoj dobi, je bio upravo Biden kao bivši Obamin potpredsjednik. Niti jedan od protivkandidata unutar stranke nije bio prihvatljiv širokoj koaliciji interesnih grupa koje podržavaju Demokratsku partiju. Iako su iste imale određene rezerve prema Bidenu, jednostavno nisu mogle naći kandidata koji bi bio jak protivkandidat tadašnjem predsjedniku Trumpu. Za razliku od Demokrata, Republikanci su našli odgovor na nesigurnost koju mnogi bijeli Amerikanci osjećaju zbog njihovog relativnog procentualnog pada u broju stanovnika, kao i povećanoj imigraciji. Trump je ponudio odgovor koji je iznenadio dugopostojeće elite među Republikanicma: povratak nativizmu, odnosno tvrdnji da Amerika prvenstveno pripada bijelcima. MAGA moto (Make America Great Again – Učinimo Ameriku ponovo moćnom) mnogi čitaju kao, „povratimo primat bijelim Amerikancima“. Trump je naišao na toliko odobravanje kod mnogih konzervativnih Amerikanaca (ne isključivo bijelaca) da je uspio potpuno promijeniti izgled Republikanske partije i apsolutno je potčiniti svojim interesima. Republikanci starog kova, kao što su bili Bob Dole, John McCain, pa čak i Mitt Romney, su jednostavno izgubili uticaj u svojoj stranci. U oba slučaja, Trumpovom i Bidenovom, starosna dob je jednostavno funkcija dubljih previranja unutar obje partije koje su tražile jednu vrstu stabilnosti i prepoznatljivosti, što ova dva kandidata nude.
 
Mnogi unutar Demokratske stranke su zabrinuti zbog očiglednog fizičkog i  mentalnog pada predsjednika Bidena. Na društvenim mrežama postoje mnogobrojni video zapisi koji dokumentiraju njegovo strahovito fizičko usporavanje. Iako su neki od ovih editovani kako bi pojačali utisak, mnogi drugi nisu. Jednostavno, Bidenovo fizičko i mentalno stanje je doživjelo strašno nazadovanje u posljednje dvije do tri godine. Dovoljno je pogledati video zapise predsjedničke debate od prije četiri godine i uporediti ih sa skorim javnim nastupima i doći do zaključka da se radi o ogromnoj promjeni. Žalosno je vidjeti na nedavnom fundraiseru u Californiji kako Obama odvodi Bidena za ruku sa bine kao jednog nemoćnog starca. Trump je, naizgled, u boljem stanju mada i on dolazi blizu devete decenije života. Uzimajući u obzir strahovitu promjenu koju je Biden doživio u posljednje četiri godine nije isključeno da ni Trump ne završi u sličnoj situaciji. Naravno, Demokrate spinuju vijesti o Bidenu, mada već postaje jasno da ni najbolji spin ne može promijeniti ono što je svima već očigledno.
 
Rane debate i izlaznost
 
Ovo nas dovodi do bar djelimičnog odgovora na pitanje zašto se prva debata održava ovako rano, krajem juna. Inače, predsjedničke debate se tradicionalno održavaju krajem septembra i tokom oktobra. Zvanični razlog za ovakvo pomjeranje debate bez presedana skoro tri mjeseca unaprijed je da sve veći broj Amerikanaca koristi pravo ranog glasanja ili glasanja putem pošte, tako da kandidati žele da se obrate američkoj publici prije početka tih vidova glasanja. Međutim, neki špekuliraju, i ne bez osnova, da su određene strukture u Demokratskoj partiji toliko zabrinute zbog Bidenovog zdravstvenog stanja da žele ranu debatu kako bi imali vremena čak i zamijeniti Bidena u slučaju da ovaj pokaže nesposobnost tokom debate. Naime, Demokratska konvencija koja će zvanično nominirati svoga kandidata za predsjednika se održava u Chicagu od 19. do 22. avgusta. Ukoliko se Biden zamrzne, ne mogne izdržati debatu, ili doživi debakl, to bi dalo vremena Demokratama da izaberu novog kandidate i pripreme ga (je) za narednu debatu koja se održava 10. septembra.
 
Iako je ovo manje izgledan scenarij, sigurno je da elite unutar Demokratske strane imaju Plan B ukoliko do takvog scenarija i dođe. Najvjerovatniji scenario, u koji vjeruje i uticajni New York Magazine, je da bi potpredsjednica Kamala Harris bila kandidat Demokrata. Analizom drugih potencijalnih kandidata, koji imaju puno niži rejting od Harris, dolazimo do zaključka da bi to najvjerovatnije i bio slučaj. Podvlačimo da je ovakav scenario male vjerovatnoće ali činjenica da se o njemu priča i piše govori da je ipak moguć.
 
Održavanje prve debate tokom ljetnih odmora je upitno i začuđujuće. Iako Amerikanci ne koriste godišnji odmor na način na koji to rade Evropljani, ipak veliki broj Amerikanaca putuje tokom ljeta. Pitanje je koliko će pažnje ova prva debata i privući. Svi koji se bave izborima će sigurno željno očekivati rejting gledanosti nakon prve debate. On će nam reći dosta o zainteresiranosti Amerikanaca za predstojeće izbore. Veća izlaznost pomaže Demokratama jer su u zadnjih nekoliko izbora odnijeli pobjedu po sveukupnom broju glasova, iako ne i u izbornom koledžu. Stoga Republikanci pribjegavaju otežavanju izlaska na izbore (voter suppression) jer im pogoduje manja izlaznost. U saveznoj državi Georgia (Džordžija), naprimjer, Biden je pobijedio sa većinom od nešto manje od 12 hiljada glasova. Ukupno je u toj državi glasalo skoro pet miliona glasača. Pošto afroamerikanci većinski glasaju za Demokrate, razumljiva je strategija Republikanaca da otežaju glasanje afroamerikancima, po raznim osnovama, kako bi osigurali većinu svome kandidatu. Takva strategija se primjenjuje i u drugim državama američkog Juga gdje se još uvijek osjeća snažan uticaj rasizma i robovlasničke prošlosti, ili u državama gdje Republikanci imaju većinu u parlamentima tih saveznih država.
 
Ankete i šanse za pobjedu
 
Do izbora ima još nešto više od četiri mjeseca što je vječnost u predizbornoj kampanji. No, Biden i Trump su jako poznati američkom glasačkom tijelu tako da je teško pretpostaviti da se mogu desiti veća iznenađenja. Uglavnom, prema svim pokazateljima, ova dva kandidata su unutar statističke greške, što znači da niko sa sigurnošću ne može predvidjeti rezultate izbora u ovom trenutku. Renomirani izvođači anketa, kao i ishod agregatnog zbira većeg broja anketa, ne pokazuju dominaciju niti jednog od dva kandidata. U jednom eksperimentu od hiljadu simulacija izbora, Biden je dobio oko 51 posto simulacija, a Trump 49. Na osnovu ovoga, može se zaključiti da će kao i u prethodnim izborima najbitnije biti tzv. „swing states“, odnosno savezne države u kojima je razlika između dvojice kandidata izuzetno mala tako da nekada većinski glasaju za jednu, a drugi put za drugu dominantnu partiju. To se odnosi, prije svega, na Pennsylvaniju, Wisconsin, Nevadu, Arizonu, Michigan i Sjevernu Karolinu. Istovremeno, niti jedan od dva kandidata nije popularan među glasačima. Samo 37 posto američkih glasača ima pozitivno mišljenje o Bidenu, dok Trump kotira nešto bolje sa 42 posto pozitivnih mišljenja. Dakle, većina glasača ne odobrava niti jednog od dva kandidata.
 
Mnogi posmatrači su čekali ishod sudskih slučajeva koji se vode protiv Trumpa po pitanju korupcije i pobune nakon prošlih izbora (6. januar). Iako je Trump proglašen krivim na nedavnom suđenju za plaćanje šutnje glumici pornografskih filmova, to skoro da nije ostavilo nikakvog traga na njegove potencijalne glasače. Zapravo, desilo se suprotno. Od tog slučaja do danas, Trump je uspio sakupiti rekordan broj novca za svoju kampanju. Njegov tim tvrdi da je njegova kampanja sakupila skoro 53 miliona dolara u 24 sata nakon što je proglašen krivim. Ovaj podatak još nije pouzdano provjeren, ali i druge informacije ukazuju na to da je Trump u zadnjih mjesec dana sakupio više novca za svoju kampanju od Bidena. Samo u maju, Trumpova kampanja je sakupila 142 miliona dolara dok je Bidenova ostala daleko iza sa „samo“ 85 miliona dolara u istom mjesecu ove godine. Ovo samo potvrđuje tezu o post-normalnim vremenima jer bi, u normalnom dobu, ovakva presuda značila i kraj kampanje jednog kandidata. Sjetimo se da je Nixon podnio ostavku nakon osnovane sumnje da je izdao nalog za provalu u kancelarije Demokrata tokom čuvene afere Watergate. Nije se čekalo da se pravosnažno osudi za isti. To su bila neka druga, normalnija, vremena. Među Republikancima, presuda protiv Trumpa je samo pojačala njihovu podršku. Međutim, 21 posto nezavisnih glasača se izjasnilo da je manje vjerovatno da će glasati za Trumpa nakon presude. Ako se taj broj održi do novembra, on bi mogao biti presuđujući na izborima.
 
Ovdje treba navesti i mogućnost da drugi kandidati, koji ne dolaze iz dvije dominantne partije, pomrse račun jednom od glavnih kandidata. Tri takva kandidata zaslužuju pažnju, Jill Stein iz Zelene Partije (Green Party), profesor Cornell West, i Robert F. Kennedy Jr. Od ova tri kandidata, Kennedy ima najbolje šanse da pomrsi račune i Bidenu i Trumpu. Stein ima iza sebe Zelenu Partiju koja, iako daleko iza Demokrata i Republikanaca, ima dosta uhodanu političku mašineriju. West je možda najslabiji od tri kandidata jer iza njega ne stoji niti jedna politička partija, a nema ni dovoljno novca za kampanju. Tokom izbora u 2000. godini kada su Bush i Gore bili glavni suparnici, Ralph Nader, kao tadašnji kandidat Zelenih, je uspio dobiti solidan broj glasova, skoro 2,9 miliona. Mnogi vjeruju da bi Gore pobijedio Busha da Nader nije bio treći kandidat. Može li se ovakav scenario ponoviti na ovogodišnjim izborima? Američki izborni zakon je jako složen po pitanju uvrštavanja kandidata na glasačke listiće. Kennedyjeva kampanja tvrdi da će biti na listiću u Sjevernoj Karolini i New Hampshireu. Mnogi vjeruju da, ukoliko se to stvarno i desi, da bi Kennedy mogao odvući glasače od Bidena i koštati ga vitalnih glasova u ovim dvjema swing državama. U drugim državama, Kennedy bi potencijalno odvukao glasače od Trumpa zbog toga što pitanja na koje se fokusira Kennedyjeva kampanja imaju uticaja kod obje grupe glasača. Dakle, centralno pitanje je u koliko država će se Kennedyjevo ime naći na glasačkom listiću. Trenutno ta lista nije konačna pa se ne mogu praviti pouzdane prognoze po tom pitanju.
 
Bitna pitanja tokom debate
 
Na kraju, koja su pitanja koja će biti bitna tokom nastupajuće debate? Na koje će se izazove fokusirati kandidati? I, na koji će način napasti jedan drugoga?
 
Ekonomija i imigracija su dvije najbitnije tačke. Iako su makroekonomski pokazatelji američke ekonomije dobri, postoji i zabrinutost zbog niza problema. Nezaposlenost je na rekordno niskom nivou, ispod četiri posto. Prema nekim izvorima, ovo je najniža stopa nezaposlenosti u zadnjih pedesetak godina. Lični dohodak je također u blagom porastu. S druge strane, inflacija je i dalje problem, kao i visoke kamatne stope koje otežavaju kupovinu nekretnina. Općenito, ekonomska slika je relativno povoljna što bi trebalo dati prednost trenutnom predsjedniku. Međutim, veliki broj Amerikanaca je zabrinut zbog opšteg stanja američke ekonomije, kao i činjenice da postoje pokazatelji koji ukazuju na moguću recesiju u skoroj budućnosti.
 
Imigracija je jedan od najvećih problema američke politike. Može se slobodno reći da je na južnoj granici Amerike sa Meksikom vanredno stanje. Južnoamerički karteli i krijumčari ljudima svakodnevno dovode ogroman broj potencijalnih ilegalnih imigranata iz svih dijelova Južne Amerike. Tu treba dodati i popriličan broj ljudi iz trećih zemalja koji dolaze u južnoameričke zemlje a zatim, preko istih, pokušavaju doći do Meksika i preći američku granicu. Biden je nedavno potpisao novu uredbu koja je dovela do 40-postotnog smanjenja ilegalnih prelazaka. Trump će vjerovatno iskoristiti ove podatke da dovede u pitanje zašto je Biden čekao toliko dugo da poduzme ozbiljniju akciju. Naravno, Trump može ukazati i na Bidenovo fizičko i mentalno stanje tokom debate, mada to može biti i dvosjekli mač jer niti je on mlad niti je takav napad nešto na što mnogi gledaju blagonaklono.
 
Javna bezbjednost i pravo na reprodukciju odnosno abortus će vjerovatno biti teme debate. Trump obično nastupa kao strog po pitanju javne bezbjednosti i kriminala, mada su pokazatelji stope kriminala i javne bezbjednosti tokom njegovog mandata izmiješani. Iako se ni sam ne može proslaviti po ovom pitanju, Trump će vjerovatno ukazati na pogoršane stope i indikatore kriminala tokom Bidenovog mandata.
 
Spoljna politika nije pitanje na kojem će ijedan od kandidata dobiti ili izgubiti izbore. Ratovi u Gazi i Ukrajini, kao i goruća pitanja o rastu uticaja Kine i Rusije u međunarodnim odnosima su bitna geopolitička pitanja, ali od sekundarnog značaja za prosječnog američkog glasača. To ne znači da kandidati neće pokušati postići poene tokom debate o ovim temama. Iako se Bidenova i Trumpova politika suštinski ne razlikuju po bitnim pitanjima, postoje razlike u detaljima. Trumpova linija napada može biti to što će reći da on nije započeo niti jedan rat, niti su se novi ratovi dešavali tokom njegovog mandata. On također može istaći da je Biden predsjedavao nad katastrofalnim povlačenjem američkih trupa iz Afganistana i da su Talibani ponovo na vlasti nakon 20 godina, zahvaljujući Bidenu. Biden može ukazati na višedecenijsko iskustvo u spoljnoj politici, iako bi Trump mogao osporiti efektivnost njegovog angažmana na spoljnopolitičkom planu.
 
Najviše od svega, biće zanimljivo gledati koliko su vitalna dva kandidata i kako u momentu odgovaraju i reagiraju na pitanja i izazove svojih protivnika, kao i domaćina debate. To će, vjerovatno više od objektivnih pokazatelja, utjecati na mišljenje o samim kandidatima i na odluku kome će glasači pokloniti povjerenje. 

© 2024 Ermin Sinanović